Čarobni štapić ne postoji – zašto ga domaći političari ipak i dalje očekuju?
Domaći se političari komunikacijskih stručnjaka nerijetko sjete tek u kriznim situacijama ili neposredno prije izbora kao svojevrsnoga čarobnog štapića koji će im pomoći nositi se s izazovima, i to ne samo komunikacijskima.
A znamo da čarolije u odnosima s javnošću ne postoje, nego su važni isključivo strateško promišljanje i sustavan rad. Mnoge su političke ideje pa i reforme, i one kvalitetne, pale upravo na komunikaciji. Zbog čega je tomu tako? Kako unaprijediti razumijevanje važnosti i primjenu sustavno planirane političke komunikacije? Kako građane iz pasivnih promatrača pretvoriti u aktivnu potporu i glasove koji razumiju i podržavaju nužne, a nepopularne mjere i reforme? To su samo neka od pitanja i tema o kojima ćemo razgovarati s vodećim hrvatskim političarima.
Trebaju li robne marke kreiranje sadržaja za društvene mreže prepustiti digitalnim kreatorima?
Imaju li digitalni kreatori, digitalni utjecajnici, kreatori sadržaja ili najpoznatije influenceri slobodne ruke u stvaranju sadržaja za robne marke na društvenim mrežama?
Trebaju li imati slobodne ruke? Koji sadržaji stvaraju veću interakciju na društvenim profilima robnih marki – oni pripremljeni prema agencijskome briefu ili pak sadržaj koji su osmislili i proizveli digitalni kreatori? Kolika je cijena kreiranja sadržaja za društvene mreže i tko daje bolju vrijednost za uloženi novac? Agencije ili digitalni kreatori? Na ta i mnoga druga pitanja pokušat će odgovoriti Irena Kurtanjek (Nestle), Albert Gajšak (CircuitMess), Marija Nikšić (@ormarija) i Lidija Tomas Matijević (@lilihalodecoration) tijekom jednoga KOMferencijskoga sata.
Tko je kriv kad komunikacija završi loše?
U upravama hrvatskih tvrtki danas nema stručnjaka za odnose s javnošću, a direktorima komunikacija najčešće su izravno nadređeni direktori tvrtki, koji imaju zadnju riječ kad su u pitanju komunikacije. Dovoljno je to da bi se zaključilo da su upravo oni prava adresa za postavljanje pitanja o viziji, mjestu i ulozi odnosa s javnošću u tvrtkama koje vode.
Što misle o stvarnoj vrijednosti odnosa s javnošću? Kakvu su ulogu namijenili odnosima s javnošću u svojim tvrtkama? U vezi s čim se konzultiraju sa svojim stručnjacima za komunikacije? Koliko im slobode daju u radu? Kakva očekivanja od njih imaju? Zašto u upravama tvrtki nema stručnjaka za odnose s javnošću? I konačno, tko je kriv kad komunikacija završi loše?
Etika ili patetika, pitanje je sad?
„Ma pusti, to je samo PR“ – često se koristi kao nešto pogrdno. Jesu li odnosi s javnošću etični ili su rasadnik „prodavača magle“?
Je li istina uvijek negdje u sredini i vrijedi li to i za etiku? Jesu li patetični oni koji se zalažu za profesionalnu etiku u okruženju koje podcjenjuje etičko ponašanje?
Rezultate istraživanja o zastupljenosti etike na različitim studijima odnosa s javnošću u Hrvatskoj i kakve stručnjake možemo očekivati nakon završetka studija te koji su najvažniji etički izazovi odnosa s javnošću do 2020. godine predstavit će Andreja Pavlović, predsjednica Suda časti HUOJ-a, a komentirat će ih Mirela Holy (VERN), Ilko Ćimić (Indeks.hr), Zoran Pucarić (ViBe savjetovanje), Martina Mihordin (DORH) i Maro Alavanja (Ministarstvo znanosti i obrazovanja).
Vodstvo u doba disrupcije
Boris Drilo
Tehnologija iz temelja mijenja način na koji radimo i živimo. Ulazak tehnologije u sve pore društva mijenja način razmišljanja i očekivanja novih generacija.
Svjedoci smo početka sveobuhvatne digitalne transformacije društva. Takvo okružje tvrtkama stvara brojne izazove, ali otvara i nove, velike prilike koje prije samo nekoliko godina nisu postojale.
Disrupcija je postala odrednica poslovnoga okružja. Tvrtke koje ne prate razvoj tehnologija i ne razvijaju poslovne modele i način rada postaju mete novih, brzih i agilnih disruptora. Ostati tržišni predvodnik u takvome okružju zahtjevnije je nego ikad prije. Uspijevaju tvrtke koje se transformiraju iznutra te postanu agilne i spremne na promjene. Zbog toga raste važnost korporacijskih komunikacija koje na svim razinama moraju promicati takvu kulturu i vrijednosti.
Boris Drilo iz Hrvatskoga Telekoma otkrit će kako u toj tvrtki upravljaju promjenama i uspijevaju zadržati predvodnički položaj te koja su očekivanja menadžmenta od korporacijskih komunikacija.
Odvjetnici i komunikacijski stručnjaci
Riječ je o dvama zanimanjima koja na prvi pogled nemaju mnogo toga zajedničkoga, ali kad se malo zagrebe ispod površine, otkrivaju se mnoge sličnosti i izazovi s kojima se osobe koje se obama navedenim zanimanjima svakodnevno susreću.
U usporedbi s odnosima s javnošću, odvjetništvo je u Republici Hrvatskoj već staro zanimanje, tj. vrlo normirano zanimanje u kojemu su pravila postupanja jasna. Odnosi s javnošću upravo su suprotno od toga – još uvijek vrlo mlado zanimanje u kojemu pravila postupanja nisu svima poznata.
Ipak, odvjetnicima i PR-ovcima zajedničko je da brane interese svojih klijenata – odvjetnici pred različitim sudovima, a PR-ovci pred sudom javnosti, po nekima i najvažnijim sudom.
Usto, uz oba zanimanja nerijetko se veže negativna predodžba da su osobe koje se njima bave manipulatori i lažljivci.
Kako se nose sa svakodnevnim izazovima? Sudi li se danas zaista po pravdi ili po stečenoj predodžbi? Postoji li svijest o potrebi zajedničkoga rada komunikacijskih i pravnih stručnjaka na procesima?
Navedene teme razmatrat ćemo tijekom panela na kojemu smo okupili vodeće hrvatske odvjetnike.
Dvojica bivših rivala bez dlake na jeziku
U razgovoru bez dlake na jeziku dvojica će bivših ljutih rivala – Boris Nemšić i Ivica Mudrinić – govoriti o vremenima kada su ukrštali koplja na hrvatskome telekomunikacijskom tržištu. Boris Nemšić vodio je Vipnet, tada žestokoga izazivača koji je započeo pohod na razbijanje monopola, a Ivica Mudrinić bio je na čelu Hrvatskoga telekoma, državnoga mastodonta koji je hitno trebao privatizaciju i pretvorbu u modernu telekomunikacijsku kompaniju.
Razdoblje u kojemu su se ti izrazito uspješni menadžeri s međunarodnim karijerama preklopili kao predsjednici uprava izazivača i inkumbenta bio je relativno kratak, no dobro ga pamte. Na KOMferenciji će govoriti o oružju kojim su se obojica tada često koristili. Unutrašnja, vanjska, krizna, regulatorna i politička komunikacija, branding i rebranding, reputacijska i mnoge druge vrste komunikacije u njihovim su rukama stvarale i pobjede i poraze. Sada kada su ih karijere i životi usmjerili prema nekim drugim izazovima, očekujemo da ćemo bez dlake na jeziku od naših sugovornika čuti mnogo zanimljivih priča i komunikatorima poučnih lekcija.
MODERATOR PANELA:
Kristina Laco, partnerica u Komunikacijskome uredu Colić, Laco i partneri
Hrabrost ili ludost?
Često se pozivamo na inovativnost ali koliko zapravo imamo prilike sudjelovati u kreiranju inovativnih rješenja?
Usudimo li se raditi hrabre komunikacijske kampanje, kako probiti interne otpore drugačijem pristupu i kako uspjeti s "hrabrijim" rješenjima?
O dobrim i lošim primjerima, najvećim uspjesima ali i najvećim promašajima govore:
Urednici budućnosti
Koliko se urednički posao promijenio u posljednjih pet godina i kakve promjene urednici očekuju u sljedeće tri do četiri godine? Očekuju li dodatnu automatizaciju uredničkih poslova i mogu li algoritmi zamijeniti uredničke vještine?
Je li potrebno korisnika medijskoga sadržaja tretirati kao kralja i podilaziti mu sadržajima ili urednici trebaju hrabrije upravljati temama od društveno-političke važnosti? Kako surađuju s komunikacijskim stručnjacima, što bi komunikacijski stručnjaci mogli naučiti od urednika, dijele li i komunikacijski stručnjaci odgovornost tzv. četvrtoga stupa demokracije s urednicima i novinarima te što bi prvo napravili kad bi postali osoba odgovorna za komunikaciju u nekome poduzeću, javnoj upravi ili agenciji? Na ta i brojna druga pitanja odgovore će dati urednici vodećih hrvatskih medijskih kuća.
In(DIREKT)no – Macan i Skoko vs. Šprajc
Samo za KOMferenciju pristali su zamijeniti uloge. Oni ga pitaju, a on bez zadrške odgovara. Jedno od najpoznatijih televizijskih lica, Zoran Šprajc, urednik RTL-ova Direkta, naći će se u unakrsnoj vatri dvojca kojega inače on propituje – Bože Skoke i Krešimira Macana.
Kako bira teme i goste? Koja priopćenja i medijske događaje ignorira, a koje pretvara u televizijske priče? Kako donosi odluke kad se treba počešati za dobru stvar, a kako kad nekoga treba izroštiljati? Kako se koristi društvenim mrežama? Kako se informira? Što može preporučiti osobama koje se bave odnosima s javnošću da naprave prije nego okrenu njegov broj i pokušaju ga zainteresirati za neku temu? I što napraviti kad vam je klijent tema njegova posljednjeg komentara koji gori na društvenim mrežama? Očekujte odgovore na ta i druga zanimljiva pitanja. Bit će brzo i dinamično, kao što je to i svaku večer sa Šprajcom na malim ekranima.
MODERATORI:
Dr.sc. Božo Skoko, profesor odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i suvlasnik agencije za odnose s javnošću Millenium promocija te Krešimir Macan, komunikacijski savjetnik i vlasnik agencije za odnose s javnošću Manjgura
Novac, lažne vijesti i populizam – kako centralne banke trebaju komunicirati u 21. stoljeću
Boris Vujčić
Rad središnje banke pod posebnim je povećalom javnosti, jer se tiče krvotoka svakog gospodarstva – novca.
No, upravo u tom interesu leži i jedan paradoks. Operacije monetarnih vlasti na novčanim tržištima tehnički su kompleksne i malo ih tko stvarno razumije, a istovremeno – one se tiču svih građana. I sve to u svijetu u kojem sve više dominiraju populisti, fake news i alternativne činjenice. O tome s guvernerom Hrvatske narodne banke razgovara Davor Huić. Razgovarati će o brojnim pitanjima je li kuna prejaka; je li se slučaj „franak“ mogao izbjeći; zašto je HNB prodala zlato; što je hrvatska središnja banka napravila u slučaju Agrokor i je li napravila dovoljno, i napokon, što će Hrvatskoj donijeti ulazak u eurozonu i zašto se za to zalaže?