"Vještina preživljavanja u (PR)šumi - Šokirati nekoga znači otvoriti mu oči", Veleučilište VERN
Mirela Holy,
Borna Kos,
Laura Rakuljić,
Emili Sedlar
Glavno obilježje suvremenih komunikacija je stalna, ubrzana promjena, a jedina postojana činjenica suvremenih komunikacija je sve veća žeđ za publicitetom i medijskom prisutnošću.
Reklame, oglasi i informacije o aktivnostima tvrtki okružuju nas svugdje, a posljedice su prezasićenost, umor, gnjev, ravnodušnost ili ignoriranje. Upravo zbog toga konvencionalna komunikacijska rješenja više nisu dovoljna za privlačenje publike. Komunikacijske taktike čiji je glavni modus operandi izazivanje iznenađenja, pa čak i šoka su tzv. gerilske komunikacijske taktike. Gerilske komunikacijske taktike mogu biti marketinške, odnosno oglasne, ili pak one čija je svrha informativna ili izazivanje publiciteta, odnosno spada u okrilje područja odnosa s javnošću. Iako se gerilske metode komuniciranja provode već desetljećima, možda i stoljećima, činjenica jest da se o njima malo zna, a još manje uči na fakultetima. Veleučilište VERN' je jedini fakultet u Hrvatskoj na kojem se izvodi predmet "Gerilska komunikacija" pa će studenti na KOMferenciji pokazati zašto se isplati slušati "gerilska" predavanja.
A + agencijska izvrsnost
+ agencijska izvrsnost naziv je dinamičnoga i po mjeri kreirana projekta namijenjena predstavljanju agencija za odnose s javnošću, koji će prvi put biti predstavljen na KOMferenciji o komunikacijama.
Mlađi predstavnici pet agencija za odnose s javnošću u 60 će minuta predstaviti komunikacijske trendove i izazove, važnost njihova predviđanja te okolnosti na tržištu koje mijenjaju dinamiku odnosa između klijenata i agencija.
Svaka će prezentacija trajati osam minuta, a program će završiti dvadesetominutnom raspravom sudionika i publike.
Analiza učinka u odnosima s javnošću
Martina Mikrut
Analiza medijskoga prikaza, analiza sadržaja, istraživanje tržišta, istraživanje društvenih medija, analiza broja korisnika koji su vidjeli objavu na društvenim mrežama itd. samo su neka od dostupnih mjerenja koja se primjenjuju u odnosima s javnošću.
Različite metodologije, različiti izvori, različiti mediji… Uzimamo li sve te podatke kao mjeru uspjeha, pomoć pri radu ili kao alat za nadzor našega rada? Kako dostupne podatke pretvoriti u korisne informacije, kako ih pravilno tumačiti, kontekstualizirati, nešto iz njih naučiti, izmjeriti uspjeh i staviti ih u funkciju budućih aktivnosti u odnosima s javnošću? Na radionici ćemo imati prigodu dobiti kvalitativan pogled na kvantitativne podatke.
Medijska radionica za učinkovitiji pristup
Gabrijela Kišiček
Vještina javnoga nastupa uvježbava se i usavršava. Iako javni govor nerijetko izaziva nelagodu, on se uz vježbu i trud može pretvoriti u samo jedan od lako savladivih zadataka.
Radionica će istaknuti osnove za bolju pripremu nastupa (inventio, dispositio, elocutio, memoria i actio) koje su jednake neovisno o vrsti i trajanju javnoga govora. Uz savjete za bolje prikupljanje, raspoređivanje, stil, upamćivanje i izvedbu, na radionici će se najveća pozornost posvetiti posljednjoj od navedenih faza – boljoj, uspješnijoj i učinkovitijoj govornoj izvedbi i svim elementima koji je čine. Često se zaboravlja da slušatelji o nama donose dojam već nakon prvih 20-ak sekundi slušanja, a u idućim minutama to mišljenje ili potvrđuju ili ga opovrgavaju (vrlo se često tada stvoreno mišljenje ne mijenja). Zbog toga je važno da izvedbeno govornik bude siguran, samopouzdan (ili barem da stvara takav dojam) te da svojim nastupom već u prvim minutama impresionira.
Ciljevi – prvi korak uspješnoga planiranja digitalnih kampanja
Domagoj Davidović
U vremenu sve bržega načina poslovanja, novih tehnologija i rješenja, stvaranja kampanja i njihova provođenja nerijetko se zaboravlja ili s nerazumijevanjem provodi ključan korak planiranja kampanja – postavljanje ciljeva.
Postavljanje ciljeva, koji kampanju mogu učiniti uspješnom ili neuspješnom, zahtijeva razumijevanje i zajednički rad klijenata i agencije.
Pričanje u gifovima, Sveučilište Sjever
Nikola Jozić,
Višeslav Kirinić
Radionica će, na oglednim primjerima iz svjetske i domaće prakse, pružiti pregled najvažnijih alata i formata digitalne komunikacije.
Za one bez širokog iskustva u digitalnim komunikacijskim formama bit će kvalitetan uvod u različite digitalne formate i alate za njihovu izradu, a za one s iskustvom prilika da nauče nove trikove u oblikovanju multimedijskih formata.
Kad social diktira PRavila igre
Ivana Jeleč,
Maja Samardžić Gašpar
Hrvatska ima social media managera koliko i hrvatska reprezentacija izbornika. Svi znamo što je, a što nije dopušteno činiti na društvenim mrežama.
Naravno, zlatnog pravila komunikacije nema iako su odgovarajuće fotografije, hashtagovi i tagovi sveprisutna kombinacija gotovo svih društvenih mreža. No, što se dogodi s komunikacijom kad se bijesna virtualna zajednica obruši na sve naše stranice na društvenim mrežama? Kako komunicirati kad gnjevni sudionici nagradnog natječaja zahtijevaju svoju nagradu iako na nju nemaju pravo ili kad nestane avion vaše kompanije iznad Sredozemlja? Odgovore na pitanja kao upravljati krizom i je li to uopće moguće dat će vam Maja Samardžić Gašpar, predavačica na Edward Bernays University Collegeu i izvršna direktorica agencije za digitalni marketing mDIGITAL, te Ivana Jeleč, predavačica i voditeljica Centra za odnose s javnošću Edward Bernays University Collegea.
Micro-moments
Nikola Jellačić
Život se ne živi u godinama, ni u danima, pa čak ni u satima. Život se živi u trenutcima, u mikrotrenutcima. Saznajte kako Google gleda na mikrotrenutke i kako potrebe korisnika pretvoriti u prednost u komunikaciji.
Jezik odnosa s javnošću u praksi
Igor Ćutuk,
Lana Hudeček
Stručnjaci za odnose s javnošću u praksi se nerijetko susreću s nerazumljivim nazivima iz svoje struke i drugih struka, ponajviše iz engleskoga jezika, nepreciznim prijevodima, nejasnim izrazima te, na kraju, nerijetko i s porukama koje nisu razumljive svima.
Kako je poruka (informacija) temeljni alat odnosa s javnošću, ona mora biti precizna, jasna i općerazumljiva. Upravo će se stoga na radionici analizirati jezik odnosa s javnošću u različitim stručnim područjima, istaknuti najčešći problemi u poslovnoj komunikaciji i svakodnevnome komuniciranju te ponuditi kvalitetna rješenja za uspješnu i besprijekornu komunikaciju u svakodnevnome radu stručnjaka za odnose s javnošću.
Voditelji radionice:
dr. sc. Lana Hudeček i Igor Ćutuk, mag. nov. et rel. publ.
PechaKucha predstavljanje agencija za odnose s javnošću
Poznato je da komunikacijski stručnjaci barataju riječima, a kad imaju mnogo vremena na raspolaganju, nema im premca. No, najteža je i najizazovnija priprema upravo za kratke i zadane komunikacijske oblike, u kojima poruka mora biti jasno priopćena, bez mogućnosti naknadnih popravaka.
Jedan je od takvih oblika PechaKucha – jednostavan i brz prezentacijski okvir „20 x 20”, u kojemu se predstavlja 20 sličica, svaka u trajanju 20 sekundi. Sličice se automatski izmjenjuju dok predstavljač komunikacijskim umijećem i pomno oblikovanim porukama zadržava pozornost publike.
Upravo će agencije za odnose s javnošću pokazati prezentacijsko umijeće svojih starijih predstavnika – kroz predstavljanje svojih agencije ili ponajboljih agencijskih projekata.
GDPR – mitovi i stvarnost
Tea Radmilo
Prošlo je šest mjeseci od stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka i nove ere privatnosti. Što se promijenilo?
Krenulo je polako, ali sigurno – Europski parlament 2016. godine donio je novu Uredbu o zaštiti podataka (GDPR), 2017. godine britanski The Economist proglasio je podatke svjetskim resursom važnijim od nafte, a do 25. svibnja 2018. godine svaki je kutak Europske unije čuo za ovu četveroslovnu englesku pokratu. Najavljeni je datum došao, a Uredba o zaštiti podataka je stupila na snagu. Što se promijenilo u ovih šest mjeseci? Jesu li se ispunila očekivanja i je li se uistinu zaštitila privatnost? Jesu li se ostvarili strahovi i usporili poslovni procesi? Kako su nova pravila o zaštiti podataka utjecala na naše poslovanje, a kako na način na koji komuniciramo s javnosti? Jesu li se povećala prava korisnika? Je li nam privatnost postala važnija nego prije?